MANASTIR BLAGOVEŠTENJE

 

U Podnožju planine Rudnik u klisuri Blagoveštenjske reke kod mesta Stragare nalazi se ovaj hram posvećen Blagoveštenju.Iz centra Donje Šatornje skrene se levo kao za Manastir Nikolje i nastavi putem za Stragare.Ne ulazi se u Stragare već se produži i na kraju postoji put samo levo i desno i putokaz. Pođe se desno i naiđe na novi putokaz koji pokazuje pravo.Do manastira ima oko 8 kilometara pristojnog puta i na svakoj raskrsnici je oznaka. Manastirska crkva je izgradjena u 14 veku u doba kneza Lazara kada je on osvojio Rudnik od župana Nikole Altomanovića i uspostavio zapadne granice svoje države.Ktitor manastira je nepoznati tadašnji vlastelin.Prema turskim popisima manastir se pominje 1476,1516 i 1525 god. Bolja vremena za manastir dolaze obnovom Pećke patrijaršije 1557 god. kada je manastir i obnovljen.
Crkva je prezidana,dozidana priprata a iznad naosa podignut tavan koji je kasnije u vreme Prvog srpskog ustanka Karadjordje krio barut i tu su se okupljali srpski ustanici.U 18 veku u manastirskim konacima radila je jedna od najstarijih škola u Srbiji.U ovom manastiru posle povratka u Srbiju Karadjordje se javno pokajao za oceubistvo i od igumana Grigorija dobio oproštaj greha. izmedju dva ustanka u Blagoveštenju je održan sabor srpskih glavara medju kojima je bio i Miloš Obrenović.Odatle je ruskom caru Aleksandru Prvom poslato pismo sa molbom za pomoć.Sredinom 19 veka manastir je dobio sadašnji izgled.Obilazeći Srbiju krajem 19 veka manastir je posetio i čuveni istoričar Feliks Kanc.Za vreme drugog svetskog rata porušeni su konaci koji su obnovljeni 1960 god.Južno od manastira u njegovom podnožju na izvoru Svetinji podignuta je devedesetih godina kapela posvećena Svetoj Petki.
Voda sa izvora se koristi za izlečenje mnogih bolesti.Manastirski kompleks se sastoji od crkve sa zvonikom,trpezarije,tri konaka i pomoćnih zgrada elipsasto opasanih visokim kamenim zidom. Jedini ulaz je na južnoj strani.U crkvi se nalaze tri sloja živopisa. Za prvi se još ne zna kada je nastao.Drugi je naslikan krajem 14 veka a treći početkom 17 veka.Tek 1981 god otkriveni su veliki delovi najstarijih zidnih slika od kojih se izdvaja kompozicija strašnog suda sa predstavom Hrista,Bogorodice,svetog Jovana Krstitelja i dva bela andjela.Ikonostas u crkvi ima posebnu vrednost.Izdvaja se monumentalni duborezni krst sa oslikanim raspećem iz 17 veka.Radio ga je ikonopisac Andrija Rajčević i to za daleko veću crkvu pa je prilikom postavljanja morao da se skrati sa donje strane.U manastiru se nalazi i čudotvorna ikona presvete Bogorodice i grob arhimandrita Vasilija na kome se isceljuju umobolni.Manastir ima i zlatan krst poklon kneza Miloša u spomen na Svetoandrejsku skupštinu 1858 god. i nekoliko vrednih rukopisa jer je tu nekada bila prepisivačka radionica sa bibliotekom.Manastirska slava je Preobraženje Gospodnje(19 avgust).
Manastir je aktivan i o njemu brinu monahinje.